Izmijeniti propise za liječenje neplodnosti

04.03.2021.

Izmjene važećeg propisa za liječenje neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom, zahtjev je koji su kao predlog programa Vlade za 2021. godinu uputili iz Centra za građanske slobode (CEGAS).


Iz te organizacije podsjećaju da je Zakon o liječenju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama usvojen još 2009, da je i dalje na snazi, uprkos više pokušaja za izmjenama. U obrazloženju za predlog navode da su izmjene važećeg Zakona neophodne jer “ne prepoznaje ključne savremene mogućnosti liječenja neplodnosti”.


“U njemu nije predviđena zakonska mogućnost uvoza, a ni izvoza reproduktivnog materijala (jajne ćelije, spermatozoida, embriona...). Ne poznaje ni obavezno postojanje Banke u kojoj će se čuvati reproduktivni materijal, a sve u svrhu planiranja i ostvarivanja porodice, kao i pospješivanja nataliteta u Crnoj Gori. Ne prepoznaje ni mogućnost surogat materinstva”, navode iz CEGAS-a.


Medicinski potpomognuta oplodnja omogućava da se oni koji imaju problema sa plodnošću - žene bez partnera, te muškarac i žena u bračnoj ili vanbračnoj zajednici, ostvare kao roditelji.


Važećim zakonom koji je usvojen 2009. definisano je doniranje ćelija, ali ideja nije zaživjela u praksi. Izmjene zakona predložene su prvi put 2016, ali su tada iz NVO “Krug života” negodovali, tvrdeći da Vlada tako želi da “zakonski uredi trgovinu polnim ćelijama koje se koriste u vantjelesnoj oplodnji”. Nacrtom iz 2016. predviđen je bio uvoz i izvoz polnih ćelija - ako se one ne mogu obezbijediti u Crnoj Gori. U NVO su smatrali da tada predloženim izmjenama nije dovoljno dobro definisana i kontrola.


Krajem 2018. Vlada je utvrdila Predlog, ali on četiri mjeseca kasnije nije dobio i podršku većine u Skupštini. Godinu kasnije, Vlada je utvrdila skoro istovjetan tekst, ali je taj Predlog odlukom Skupštine arhiviran u novembru. Prema tom posljednjem Predlogu, zabranjen je uvoz i izvoz - osim kada osobe iz Crne Gore žele da polne ćelije i tkiva, odnosno embrione, čuvaju u inostranstvu i da ih kasnije, za svoje potrebe, uvezu nazad u Crnu Goru. Skladištenje u drugim državama moguće je na period od pet godina. Skoro jedina novina je da se izvoz, te kasnije i uvoz polnih ćelija i tkiva omogući i licima kod kojih, iz opravdanih razloga, postoji rizik od nastupanja kasnije neplodnosti. Skladištenje polnih tkiva i ćelija, kako je predviđao Predlog, nije ograničeno rokovima.


Iz CEGAS-a, kako navode u dopisu Vladi, i tu verziju smatraju neprihvatljivom.


“Zbog niza nejasnoća i nepostojanja zakonskih mogućnosti. Pri izmjeni je neophodno uključiti stručnu javnost, kao i civilni sektor. Bez ljekara koji se bave liječenjem neplodnosti, kao i civilnog sektora u kojem se čuje glas ugroženih grupa postojećim zakonom, ne smije se ući u izradu novog Predloga”, navode iz te organizacije.


U pravcu izmjena propisa koji se odnose na liječenje neplodnosti, CEGAS je nedavno na stranici https://www.otvoreniportal.me/ počeo sa objavljivanjem video interjvua. Zasad su objavljena dva, u kojima Tamara Pešić i Ana Krstović, iz ugla žena koje su prošle, odnosno prolaze kroz postupak medicinski potpomognute oplodnje, govore o nedostacima važećeg propisa.


Srbija ima banku polnih ćelija, a od 2017. dozvoljen je i uvoz, pa pacijenti mogu da biraju da li žele polne ćelije iz banke u toj državi ili žele da koriste uzorke iz neke banke iz EU. Upotreba doniranih ćelija u matičnoj ili nekoj od zemalja EU moguća je i u Sloveniji, Makedoniji. Iz Ministarstva zdravlja, kad je taj resor vodio Kenan Hrapović, kazali su da se Crna Gora u tom smislu ne može porediti sa drugim državama, te da domaće klinike nemaju kapaciteta za slične poslove.


Tada su iz tog resora kazali i da neće dozvoliti surogat majčinstvo, ni kad je to medicinski opravdano.


Surogat je dozvoljen u Holandiji, Velikoj Britaniji, Makedoniji, u Srbiji se razmatra kroz Nacrt građanskog zakonika. Za razliku od Ukrajine, gdje je usluga komercijalizovana, u tim državama surogat je dozvoljen isključivo iz altruističkih pobuda, a surogat majke dobijaju novac samo u iznosu troškova povezanih sa trudnoćom.


Sa problemom neplodnosti suočava se između 10 i 15 odsto stanovništva.


Izvor: https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/517559/izmijeniti-propise-za-lijecenje-neplodnosti 


Komentari

Učestvuj i ti

Pošaljite vaš stav ili pitanje. Otvoreni smo za sve vašeideje i sugestije.

Prijavi se

Učestvuj i ti

cross Zatvori

Prijatelji sajta